The Wantok, 6 Nov 2025

WANPELA nupela investigetiv ripot ol i kolim: “Malaysia’s Timber Colony: Exposing Malaysia’s Grip Over Papua New Guinea’s Forests” i soim olsem ol kampani bilong Malaysia i wok long katim daun ol diwai long bikbus bilong Papua New Guinea. Dispela ripot i painimaut olsem, 97 % bilong ol PNG Forest Clearing Authority (FCA) laisens em ol kampani bilong Malaysia i kontrolim.

Dispela ripot i mekim wok painimaut long Forest Clearing Authority (FCA) we ol kampani i yusim long katim ol bikbus bilong Papua New Guinea (PNG) na salim diwai. Em i laisens sistem bilong kliarim bikbus we i moa long 50 hekta. Gavman i givimaut ol FCA long divelopim ol egrikalsa bisnis. Tasol, ol kampani i yusim dispela laisens long katim daun ol diwai, na lusim graun i stap nating. Planti taim ol papagraun i no kisim wanpela benefit, na tu, em i kamapim bagarap long envairomen. Ol ovasis kampani i save resis long kisim FCA laisens – planti bilong ol em ol bikpela timba kampani bilong Malaysia.

Dispela ripot i painim olsem namel long 65 na 67 FCA laisens em ol kampani bilong Malaysia i kontrolim – dispela em 97 % bilong ol FCA laisens long PNG.

Long planti yia, Malaysia i no bin kontrolim timba bisnis long kantri na ol kampani i pinisim samting olsem 10 % bilong praimeri bikbus bilong Malaysia. Tude ol kampani bilong Malaysia i pulap long timba indastri long Papua Niugini, we ol i bihainim wankain pasin bilong katim timba ol i bin mekim long kantri bilong ol bipo.

Wanpela risen ol kampani bilong Malaysia i pulap long PNG em bikos long bikpela bikbus bilong PNG. Papua Niugini em i wanpela bilong ol 17 ‘mega diverse’ kantri long wol. Na ol bikbus bilong PNG i karamapim samting olsem 78 % bilong kantri we i mekim PNG i kamap namba tri tropikal fores sistem ol arapela kantri long wol i luksave long en. Tasol tude, samting olsem 15% bilong ol bikbus bilong PNG em ol timba kampani i wok long katim daun hariap tru.

Long 2024, Papua New Guinea i bin ekspotim 2.5 milien cubic meter roundwood, we i mekim PNG i bikpela ekspota bilong ol tropikal diwai, na i wok long katim daun bikpela hap tru bilong ol bikbus. Samting olsem 38 % bilong ol dispela ekspot diwai i kam long ol FCA laisens eria, na i putim bikpela presa stret long ol bikbus bilong PNG. Dispela ripot i toktok long dispela hevi, na i painim olsem 1.68 milien hekta tu bai bungim wankain hevi bilong FCA. Dispela eria em inap long sais bilong Timor Leste. Ripot i tok bikpela hap bikbus long PNG i stap long mak bilong ‘undisturbed forests’.

Ol papagraun i kontrolim 90% graun long Papua New Guinea, tasol ol i no benefit long graun bilong ol na i stap olsem ol tarangu,” wanpela papagraun ektivis, Samuel Kime i tok.

“Papua New Guinea i no ken larim ol kampani bilong Malaysia i bagarapim busgraun bilong en. Mobeta kantri i spendim mani long strongim lo bilong protektim busgraun bilong ol pipel, na painim arapela rot bilong wokim bisnis na lusim dispela bisnis bilong katim diwai na bagarapim ples,” Pamela Avusi, Kodineta bilong Environmental Alliance PNG, i tok.

“Mi belhat long lukim ol wankain kampani husat i bin bagarapim bikbus bilong miupela long Malaysia Borneo, i mekim wankain pasin long bikbus bilong ol pren long Papua New Guinea. No ken larim ol i bagarapim bikbus bilong yupela na stopim ol dispela kampani. Sapos yupela i no mekim, bai bikbus bilong yupela i lus olsem bus bilong mipela,” Komeok Joe, wanpela asples ektivis bilong Sarawak, Malaysia na Dairekta bilong Penan-NGO Keruan.

Ol sivil sosaiti ogenaisesen bilong PNG, Malaysia na Switzerland i bung wantaim na singaut long gavman i mas kenselim ol FCA, mekim investigesen long transboundary kriminel ektiviti, olsem money laundering, o yusim FCA long haitim stil mani, na protektim ol asples papagraun bilong ol fores risos long Papua New Guinea.

Delegesen bilong Papua New Guinea i bin go givim ripot bilong ol long Malaysia long wanpela pres konprens long 21 Oktoba long 10.30 am long C4 Opis, Unit A707, 7th Floor, Block A, Pusat Perdagangan Phiuleo Damansara, 1 Jalan 16/11, Seksyen 16, 46350 Petaling Jaya, Selangor.

Sainim petisen long stopim abius bilong ol FCA long Papua New Guinea

https://www.stopfca.org/en/

Stop the Malaysian Land Grab. Sign the petition www.stopfca.org